Projektovanje i imaginacija

[vc_row][vc_column width="1/4"][edgtf_separator type="normal" position="center"][vc_single_image image="4911" img_size="medium"][/vc_column][vc_column width="3/4"][edgtf_separator type="normal" position="center"][vc_column_text]Irena Gajić je ilustratorka i arhitekta, a možda bi zapravo najpreciznije bilo – ilustratorka arhitekture. Školovana kao arhitekta (dipl.ing.arh), Irena je upravo kroz promišljanje i predstavljanje arhitekture

Projektovanje i imaginacija
5
(1)
Irena Gajić

Irena Gajić je ilustratorka i arhitekta, a možda bi zapravo najpreciznije bilo – ilustratorka arhitekture. Školovana kao arhitekta (dipl.ing.arh), Irena je upravo kroz promišljanje i predstavljanje arhitekture pronašla svoju strast prema ilustraciji.

 

Njeni koloritni crteži uvek predstavljaju izgrađene strukture, od infrastrukturnih elemenata, preko kuća u najširem smislu, pa sve do celokupnih gradova, Irena projektuje i dizajnira trodimenzionalne objekte kroz medij ilustracije.

Da nerealizovani arhitektonski i urbanistički projekti nisu ništa manje značajni za promišljanje i razvoj arhitekture i gradova, učimo na primeru nikada izgrađenog Tatljinovog spomenika III internacionale, preko Arhigramovih hodajućih instant gradova na priključak, sve do italijanskih utopističkih arhitektonskih vizija. Arhitektura i urbanizam su se razvijali, menjali i oblikovali, kroz njihovo promišljanje čak i kada je ono ostajalo samo na papiru. Pitanje je u kakvim bismo kućama i gradovima danas živeli, da brojne arhitekte i mislioci nisu puštali svoju maštu preko granica „mogućeg“ upravo kroz medij ilustracije, i pomerali trodimenizonalno na dvodimenzionalnom, ne obazirujući se ni najmanje na mogućnosti izvođenja.

Irena je svoj ilustratorski rad započela kroz projekat „100 kuća“, zadatak koji je sama sebi zadala kao stilsku i misaonu dnevnu vežbu. Crtajući svakoga dana po jednu kuću, istraživala je arhitektonski oblik slobodan od investitora, klijenata i lokacija, kako bi videla šta će se desiti. Pored toga što je istraživala arhitekturu i vršila morfološke eksperimente, sprovodila je i fantastičnu vežbu iz projektovanja, zadavajući sama sebi projektantske probleme i rešenja.

Projektovanje i imaginacija

Nakon prvih 100 kuća, Irena je nastavila da stvara svoje kuće i gradove u digitalnoj formi, koristeći Adobe Ilustrator. Njeni crteži prepoznatljivi su po jarkim bojama i primeni aksonometrije. Irena ističe kako joj je aksonometrija omiljena projekcija, jer omogućava da se dodaju ljudi, raspoloženja i akcija u arhitektonski okvir. Takođe, aksonometriji pristupa i zbog suptilne vrste iluzije koju stvara svojom dubinom i snažnim doživljajem prostora. Irena primećuje kako ljudsko oko ne funkcioniše na taj način, ne opaža prostor kroz paralelne linije, i upravo zato aksonometrija iznenađuje posmatrača, a nekad čak i samu autorku!

Od 2015. godine, Irena se aktivno bavi arhitektonskom ilustracijom, a kao član ilustratorske agencije Synergy Art u Londonu radi od 2018. godine. Njeni crteži ukrasili su stranice brojnih časopisa, a zamišljeni enterijeri, eksterijeri i gradovi slikovito dočarali prostore o kojima se piše. Izdaje u okviru publikacija Fairy Tales: When Architecture tells a story Vol. I, publikacije SOILED: Deathscrapers Vol. VI, Art+Media Journal No.12, Domus magazin.

Kliknite na zvedicu za ocenu

Prosečna ocena za ovaj članak: 5 / 5. Broj ocena: 1

Trenutno nema ocena! Budite prvi koji će dati ocenu.

office@koloseummagazin.rs

NEMA KOMENTARA

POSTAVITE KOMENTAR